PAR RIČI O SELU...


PREZIMENA

BRČIĆ
Prezime Brčić nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Žrnova na otoku Korčuli i Livanjskoga polja.
U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Budaku kraj Benkovca i Kamenskom kraj Sinja, mjestima u kojima se svaki peti stanovnik prezivao Brčić.
U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Brčića u više od petsto domaćinstava (256. prezime prema brojnosti).
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.


MATIĆ
Matići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz zapadne BiH, a prema nekim izvorima iz okolice Zadra.
Razmjerno najviše Matića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Tomislavgrad,
gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Matić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Sonković kraj Skradina,
Kamensko kraj Sinja i Trbounje kraj Drniša. U Hrvatskoj danas živi oko deset tisuća Matića u više od tri tisuće domaćinstava (12. prezime prema brojnosti).
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj do danas udvostručio.


ĐONLIĆ
Đonlići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja.
Razmjerno najviše Đonlića u proteklih sto godina rođeno je u Voštanama kraj Sinja, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Đonlić.
U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Đonlića u više od sedamdeset domaćinstava.
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.


TABAK
Prezime Tabak u pravilu nose Hrvati, većim dijelom iz okolice Sinja. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kamenskom kraj Sinja,
gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Tabak. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Tabaka u oko stopedeset domaćinstava.
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.


KROLO
Krole su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Sinja, a prema nekim izvorima iz okolice Buškog Blata.
Razmjerno najviše Krola u proteklih sto godina rođeno je u Kamenskom kraj Sinja,
gdje se svaki treći stanovnik prezivao Krolo. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Krola u više od dvjestopedeset domaćinstava (625. prezime prema brojnosti).
Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

izvor: imeHrvatsko.net


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KAMENSKO je smješteno u Republici Hrvatskoj u općini Trilj na samoj granici sa BiH.
Selo je staro prema nekim škurim podacima oko 300 godina mada prema pričanjima naših starih možda čak i 500 godina.
Selo sačinjavuju 5 zaselaka: BRČIĆ, MATIĆ, ĐONLIĆ, TABAK, KROLO.
BRČIĆI doseliše iz Vučevice (kaštelanska zagora).
MATIĆI dođoše iz Dicma.
ĐONLIĆ doselio s Voštana (sad su trenutno svi u Zagrebu).
TABACI su doselili iz Biska.
KROLE su se doselile iz Strmendolca.
(Takoje priča meni moj did i ja vama pričan odakle je ko doša).
Ljudi u selu prije su se uglavnom bavili stočarstvom i poljoprivredom ne da bi zaradili nego da bi prehranili svoje obitelji.
Zemlje za obrađivanje nije bilo u izobilju (uglavnom je to krš i kamen) pa bi se obrađivali doci i vrtli čak i po par kilometara od kuće.
Ispaše je bilo malo više od obradive zemlje al radi većeg broja sitnog i krupnog zuba opet se čuvalo blago ( stoka, blago je starinski izraz
za marvu ili stoku jer bi stari rekli: da to nevalja nebi se to BLAGO zvalo.) po padinama Tovarnice i okolini.
Bila je to borba za preživit al selo je ipak bilo puno ljudi i dice za razliku od danas.
Zadnjih 20-30 godina došlo je do naglog napuštanja rodne grude u potrzi trbuhom za kruhom boljeg života.
Al ipak rodni kraj se nezaborvlja svak tu čim uhvati i malo vrimena doleti na par dana da se nauživa mira, tišine,netaknute prirode i čistog zraka
i da se prisjeti lipi vrimena svog djetinjstva, jer kako kaže ona narodna:
"NEMA RAJA DO RODNOGA KRAJA"!.


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kamensko na zemljopisnoj karti



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kretanje broja stanovnika za naselje Kamensko u razdoblju od 1857. do 2001. godine:


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Karta Kamenska 1785 godine


Evo ovu zanimljivu kartu smo dobili od Ivana i Mate Brčića iz Berlina.
Karta pokazuje položaj cetinske krajine iz 1785 godine u doba Mletačke republike
vidljiva su sva mjesta takodjer i naše Kamensko koje je upisano talijanski "Camesco".

Na karti vidite točan položaj našeg sela i cile cetinske krajine u tom razdoblju i granicu Mletačke republike i turskog carstva.
Kartu u punoj veličini možete pogledati ovde.


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kamensko 1908




-klikni sliku za uvećanje-



Slika pokazuje Tijaricu i okolicu kako je na zemljovidu izgledala 1908 godine. Slika je napravljena u Beču (Austrija) što je vidljivo u doljnjem desnom kantunu gdje piše: "Izrađeno prema zemljovidu Županjac und Čista k. u k. Hopi-u Universitatsbuchhandlung, Wien". Zemljovid san kopira od Ivana Brčića Ljubinog koji je on dobija na poklon od bivšeg našeg župnika don Jakova Dragušice. Zemljovid pokazuje i polažaj Kamenskog 1908 godine gdje su ucrtani crticama čak i oputine (pješački putevi) prema crkvi Sv. duh i Tijarici. Put i danas postoji mada se triba dobro potruditi jer je na mnogim mistima zbog velike šume zaresta, vrlo zanimljiva slika.